Nećemo ulaziti u polemiku oko tvrdnje iz naslova. Samo ću je koristiti u kontekstu sporta i prehrane vezane uz istu jer je i više nego znakovita. Kupiti ne možemo snagu ili izdržljivost već je treba steći. Kupiti ne možemo ni jačinu kao ni brzinu ali je možemo razviti. Novac ne pomaže kod pretilosti ili pasivnosti već samo motivacija i akcija. Zato novac pomaže u jednostavnijem postizanju zadanih ciljeva i to ne previše novca. Ne treba ga mnogo da bi bio od koristi, pogotovo kad je riječ o suplementima korisnima u sportu i rekreaciji.

Prije nego što posegnemo za njima trebamo ih moći koristiti, imati kapaciteta za ostvariti njihove efekte. Ako izostaje kvalitetna i ciljana prehrana kroz svaki dan, nema neke koristi od sportskih dodataka. Kod neadekvatnog i pretjeranog unosa namirnica ne pomaže ni jedan dodatak koji se bori sa pretjeranom tjelesnom masom. Nasuprot tome, ni jedan proteinski sastav neće vas učiniti mišićavim ako preskačete obroke, ako nema dovoljnog unosa svih nutrijenata iz drugih namirnica. Oni se koriste kako im i ime govori. Kao suplementi ili dodaci prehrani. Stoga treningom treba razviti načine na koje ćemo izvući korist koju takav sastav nosi.

Kad smo se već potrudili i našli vremena za redovno i konkretno kretanje, aktivnost. Pored toga još i dnevnu prehranu presložili ili prilagodili svojim ciljevima red je da se upoznamo i sa pomoćnim sredstvima u sportskoj prehrani.

Naj grublja podjela suplementacije bi bila na energetsku, gradivnu i reaktivnu.

Energetska sredstva

Energetska sredstva, poput napitaka sa ugljikohidratima, energetskim pločicama ili gelovima i slično sama po sebi su energetski koncentrirana. Sastavljena uglavnom od nekoliko vrsta šećera, kombinacija su jednostavnih i složenih te se stoga i njihova brzina energetske raspoloživosti na taj način skraćuje ili produžava. Koriste se kao brza nadopuna energije u sportovima izdržljivosti. Pogotovo kod aktivnosti koje traju duže vrijeme, iznad 60 minuta. Tad se prazne zalihe pohranjene u organizmu svakodnevnom prehranom i bez pribjegavanja za nadopunom pad izvedbe je izvjestan. To su gotovo jedini razlozi za posezanjem za energetskim suplementima. Nikako ne smiju biti dopuna redovitoj prehrani jer će vrlo vjerojatno za posljedicu imati stvaranje masnog tkiva. Tako energetski guste namirnice, gotovo 99% pravljene od šećera, ako se ne koriste kao energija za aktivnost već se jedu uslijed potrebe za slatkim rezultirati će vrlo brzo povećanjem tjelesne težine. I to iz sasvim jednostavnog razloga, šećer nas ne čini sitima. Njegove hormonske reakcije čine nas vrlo brzo opet gladnima i iako smo kalorijski unijeli i više nego što nam možda treba. Ako u prehrani nema bjelančevina i masti da nas zasite uzalud nam energetske pločice kad će glad ubrzo tražiti još koji zalogaj.  Ovdje, dakle novac ne pomaže mnogo.

Proteini

Proteini, svih vrsta i sorti. Oni u prahu, kao čokoladice ili već gotovi napitci osnove su gradnje tijela. Toliko je različitih izvora od kojih su pravljeni kao i toliko ciljanih marginalnih dobrobiti koje im se pripisuju da se zaboravlja na jednostavnu činjenicu da proteini prvenstveno služe nadomjestku tjelesnog gradivog materijala. Tjelesno aktivne osobe će se prije ili kasnije susresti sa činjenicom da ne unose prehranom dovoljno bjelančevina. Moguće je i da jednostavno ne stignu unositi dovoljno konvencionalnim pristupom i tad je jednostavno riješenje ponuđeno u vidu proteinskih koncentrata. Njihova korist se manifestira isključivo onda ako stvorimo potrebu za njima. Aktivnošću, treningom ili bilo kojom drugom fizičkom akcijom koja je bila dovoljno iscrpljujuća da je mišićno tkivo izložila prenaprezanju ono će se u fazi odmora zakrpiti i osnažiti za sljedeće izazove. Tada mu je potreban protein koji će se resintezom ugraditi u potrebna tkiva. Ako takvog unosa nema dovoljno kroz normalnu prehranu tad je uputno posegnuti za suplementima. Ukoliko su oni na jelovniku bez vidljivih razloga i još k tome nas dovode u kaloriski suficit unosa sigurno će završiti u vidu dobitka na tjelesnoj masi i ona neće biti mišićnog karaktera. Dakle i ovdje novac ne igra vidljivo bitnu ulogu, odnosno kupovinom veće količine proteinskih sastava nećete nadomjestiti fizičku aktivnost u službi izgradnje snažnog tijela.

Posljednje što ostaje su reaktivni sastojci i u tu skupinu ubrajamo pored vitaminsko mineralnih sastojaka i razne „topitelje masnoća“ i „podmazivače zglobova“ te sastojke sa ranim funkcijama koje se mogu koristiti na mnogo načina i u još više svrha odnosno stanja. Opet se sve svodi na jednostavnu činjenicu koja kaže da raznovrsna prehrana koja donosi pravilan omjer nutrijenata na naš tanjir ima sve što nam treba i malo toga treba nadomještati. Ako i postoji potreba za nadomjestkom to treba utvrditi liječnik ili nutricionst i preporučiti dodatni unos. Samo je par nadomjestaka sportskoj prehrani koje sa popriličnom sigurnošću treba nadomještati. To su omega 3, vitamin C i elektroliti, a ne samo magnezij. Aktivna osoba je redovito u nedostatku navedenih mikroelemenata što zbog stresa i evaporacije izazvane radnjom odnosno ne adekvatnom prehranom.

I za njih se isplati odvojiti novac u svakom slučaju dok za ostalo treba postojati dijagnoza…

Dakle novcem se ne kupuje fitness ali može pomoći koja kinta!

Autor je Darko Mršnik